Bosanski Bosanski English English Français Français Deutsch Deutsch Русский Русский Español Español

50 godina kasnije: Che Guevara – marksistički heroj koji je postao ikona komercijalizma


Jay Cantor, autor “Smrti Che Guevare”, proces komodifikacije (pretvaranja u robu široke potrošnje) marksističkog revolucionara opisuje kao jednu od najvećih ironija vezanih za gerilskog vođu.

“Možete kupiti majice sa Cheom na njima. Vjerovatno postoji i kolonjska voda Che. Zapanjujuće je kooptiranje svake vrste pobune tom komodifikacijom. Jedini način za prevazilaženje tog procesa je pamćenje za šta se on zapravo borio”, izjavio je Cantor za RT.com.

Uloga Ernesta Guevare, ili Chea, kako su ga nazivali njegovi drugovi, u zbacivanju diktature generala Batiste na Kubi 1959. godine donijela mu je svjetsku slavu. Međutim, njegov propust da ponovi taj uspjeh u Boliviji učvrstio je njegovo mjesto u historiji kao ljevičarskog mučenika.

Bolivija

Posljednji mjeseci svog života 1966. i 1967. godine u dnevniku su opisani kao dani pobunjeničke sile, a njegova vojska kao “nepobjedivi superljudi”. Međutim, s vremenom je svjedočio kako ona zapada u sve dublju krizu.

Nakon višesedmičnog kopanja pećina u brdima između Surce i Vallegrandea u Boliviji, Guevara je dao vojne zadatke svojoj grupi gerilaca. On je ranije stigao u zemlju prerušen u biznismena Adolfa Gonzaleza i bio je spreman da svoju vrstu revolucije dovede u Južnu Ameriku, gdje je već bio trn u oku nekolonijalnih neprijatelja. Ipak, imao je samo 12 ljudi u grupi.

Bio je 12. decembar 1966. godine, a manje od godinu poslije Che je bio mrtav. Zarobile su ga i pogubile bolivijske snage pod kontrolom SAD-a u improvizovanoj ćeliji u školi u selu La Higuera.

Cheovo naslijeđe

Cantor je proveo 15 godina na istraživanju Guevarinog života i smatra da je on kompleksna historijska ličnost koja je bila sposobna za veliko saosjećanje, ali i hladno nasilje. Taj dualitet najbolje se pokazao na djelu u njegovim likvidacijama izdajica, dok istovremeno nije imao srca da napadne neprijateljske vojnike na spavanju.

“Jedino ga je činjenica da je bio kompleksna ličnost učinila zanimljivim”, smatra Cantor.

Guevara je poručivao da je za revoluciju potrebna velika ljubav, a također i da “treba biti hladna, selektivna i nasilna mašina za ubijanje”.

“Vjerujem da su oba ta aspekta činila njegov karakter. Činilo se da je istovremeno veoma humanih instikata, ali i da je jasno sposoban za nasilje. Jednom kada se okrenuo nasilju, taj humani prekidač je isključen i on je postupao onako kako je mislio da historija zahtijeva. Uvijek je veoma opasno kada ljudi kažu da se ponašaju onako kako zahtijeva historija”, poručio je autor.

Jim Fitzpatrick, kreator printa “Viva Che”, opisuje ovog Argentinca kao mučenika.

On vjeruje da je Guevarino naslijeđe simbol protesta. Ipak, nije za marketinško eksploatisanje tog naslijeđa.

“Ono što mi se ne sviđa je njegova komercijalizacija. Ne smeta mi kada se koristi za demonstracije ili borbu za ljudska prava”, rekao je govoreći o njegovom originalnom umjetničkom djelu. “To je ljevičarski simbol. Ne smije se koristiti na pakovanjima cigareta. Mrzim tu vrstu komercijalne upotrebe. Jednostavno mrzim kada se koristi za gluposti”.