Bosanski Bosanski English English Français Français Deutsch Deutsch Italiano Italiano Русский Русский Español Español

Bivši načelnik Selim Bešlagić: Tuzla gubi građanski duh, a ljevica ide u pogrešnom smjeru


Hvalospjeve o sebi ne voli iznositi, a u otvorenom razgovoru za Klix.ba govori o svom dugogodišnjem političkom djelovanju, tome kako Tuzla gubi građanski duh, SDP-u kao stranci čiji je i danas član, ljevici te mnogim drugim temama.

Ovaj veliki borac za multietničku i multikulturalnu BiH dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada za ljudska prava, mir i demokratiju, a među njima su nagrada za mir “Kurt Waldheim”, kao i najveće priznanje Sjedinjenih Američkih Država “W. Averell Hariman”.

Politički počeci

Inače, Bešlagićevi politički počeci vežu se za nekadašnji Savez komunista, a potom i Savez reformskih snaga Jugoslavije Ante Markovića.

“Bio sam član Saveza komunista i redovno sam plaćao članarinu, ali nisam bio aktivan. Više sam se bavio tehničkim poslovima. Bio sam direktor Instituta za građevinarstvo, a onda su u tim relacijama došle promjene – stvaranje višepartijskog sistema, a opcija koja je meni najviše odgovarala nakon raspada onog Saveza komunista bila je opcija Ante Markovića koji je imao viziju na koji način prevazići situaciju u čitavoj državi”, prisjeća se Bešlagić na početku razgovora za Klix.ba i nastavlja:

“Međutim, Ante Marković je imao takav pokret gdje smo mislili da će pobijediti, ali desilo se nešto nepredviđeno. Reformske snage u BiH i Jugoslaviji su pobijedile jedino u Tuzli, odnosno imale su 40 posto glasova. Nakon toga je počeo moj uspon u političkoj karijeri, gdje sam kao takav izabran za predsjednika Skupštine Općine Tuzla. Ušao sam u politički život, smatrajući da će se to završiti za godinu dana, kao što je bilo normalno u onim sistemima. Međutim, desilo se to što se desilo i od tog vremena sam bio politički aktivan. Bio sam predsjednik Skupštine Općine Tuzla, a potom i načelnik. Zatim me zadesio rat i sve ostalo što se desilo”.

Bešlagićevo političko djelovanje posebno se veže za vrijeme kada je obnašao funkciju načelnika tadašnje Općine Tuzla.

Da danas ima političke ambicije i da je politikant rekao bih da je u to vrijeme bilo veoma naporno obnašati jednu takvu funkciju, međutim, Bešlagić ističe da od toga nije bilo ništa.

“Prihvatio sam tu funkciju i smatrao sam da trebam raditi dio posla koji mi pripada. Obnašanje te funkcije bilo je u duhu mog kućnog i odgoja koji sam dobio u sistemu Jugoslavije, na koju mnogi nacionalisti kukaju, a ja tvrdim da je to bila jedna demokratska država u odnosu na sadašnju u kojoj živimo”, ističe Bešlagić.

Otvoreno kaže i da njegova politička karijera nije ovisila samo o njemu, već i o građanima koji su mu ukazali povjerenje te saradnicima kojima je bio okružen.

“Zahvaljujući njima, moram reći da je moje obnašanje te funkcije bilo teško, ali uspješno. Taj odnos povjerenja je nešto što je izuzetno bitno i što će uvijek iza vas ostaviti pozitivne rezultate”, nastavlja naš sagovornik.

Vrijednosti koje Tuzlaci i danas prepoznaju

Na njegove vrijednosti brojni Tuzlaci i dalje gledaju s velikim poštovanjem, a najveće priznanje su mu dali upravo njegovi sugrađani koji ga i danas oslovljavaju s načelniče.

“U tim vremenima zla koje se nama desilo, ljudi pamte ono što je dobro. Taj odnos koji smo imali i gajili je nešto što je ostalo trajno sjećanje kod tih ljudi, ali i kod mene. Još jednom ponavljam da ne bih mogao biti to što jesam da nije bilo građana Tuzle i mojih saradnika koji su mi pružali potporu”, priča nam Bešlagić.

Kroz naš razgovor nekoliko puta se osvrnuo i na Jugoslaviju, a kako je rekao u nastavku, nekadašnji i današnji sistem u kojem se nalaze građani BiH dijametralno su suprotni.

Foto: Darko Zabuš/Klix.ba

Foto: Darko Zabuš/Klix.ba

“U toj državi na koju su svi kukali imali ste besplatno školstvo, zdravstvo, mogućnost da idete na liječenje u inozemstvo bez ikakvih problema. Postojao je sistem vrijednosti koji je vrlo bitan u svim elementima. Vi ste imali partijsku podobnost, ali je od partijski podobnih išao onaj koji je najstručniji. Nisam bio član partije kada sam postao glavni inžinjer u Fabrici cementa u Lukavcu, prema tome, govorim da nije tačno da nisi mogao napredovati u svojoj struci, ali na funkciji koju je trebalo da obnašaš. Mislim da je u odnosu na sadašnje vrijeme to velika razlika. U današnjem sistemu bitno je da si podoban u partijskom smislu i možeš postati čak i glavni hirurg, iako nikada nisi završio medicinu. Onda su se cijenili čovjek i rad. Politička podobnost je bila element koji je učestvovao veoma malo, a danas je zastupljena 99 posto”, navodi Bešlagić.

Politikom do vlastitih interesa

Smatra i da je politika danas postala jedan oblik trgovine, kao i da se njom bave uglavnom oni koji angažmanom žele ostvariti vlastite interese.

“Mislim da je glavno bavljenje politikom pridobijanje materijalnih sredstava. Nije briga političara ni za stanje u državi, ni kako građani reaguju, nego je pitanje gdje će biti bolje postavljeni i na koji način mogu izvući određena sredstva”, ukazuje Bešlagić.

Ovaj skromni Tuzlak danas ne pomišlja na to da li je zadovljan svim onim što je uradio na ličnom političkom putu.

“Najveće priznanje mi je kada mi građani i danas kažu načelniče. To znači da je moja politička karijera u tom slučaju bila da izađem ususret građanima, što sam i radio, a iza toga stoje rezultati. Vi znate da sam u proteklom periodu imao određeni politički angažman u SDP-u kako bismo poboljšali neke stvari. Zalagao sam se da ne dozvolimo prodor ljudima koji zbog ličnih interesa zalažu partiju i iz tih razloga sada sam stavljen u stranu”, kaže Bešlagić.

Ovakav potez SDP-a nije ga povrijedio.

“U tom smislu moram reći da se neću odreći svog političkog angažmana tamo gdje me ljudi zovu. Ja sam u ovim odnosima i relacijama rekao da svako ko me pozove ja ću otići, bez obzira na to da li se radi o nacionalnoj ili nekoj drugoj partiji. U principu kada odem kod nacionalne partije onda kritikujem to što jeste, a kad odem SDP-u onda kritikujem njih, jer neke stvari mnogo bolje treba raditi”, dodaje naš sagovornik.

Tuzla gubi građanski duh

S druge strane, smatra i da se Tuzla u mnogim segmentima promijenila, kao i da gubi građanski duh koji ju je krasio ‘90-ih godina.

“Nakon prvih izbora u Tuzli smo imali apsolutnu većinu sa više od 20 vijećnika, a danas smo došli do toga da SDP ima njih 11. Promjena je apsolutno prisutna i nije problem u tome, već što se u SDP-u nikada nismo okrenuli da vidimo zašto je to tako. To je bio moj glavni razlog kritike i svih ostalih stvari. Kada imate pozitivne rezultate, onda ne treba pričati i praviti analize, ali kada imate suprotno stanje onda je to neophodno. S druge strane, kad pogledate Tuzlu danas, moram reći da sam izuzetno nezadovoljan. Imam osjećaj da smo mi očekivali da će ona biti model kojem će težiti ostali gradovi u BiH, međutim dobijam dojam da sve više ličimo na gradove koji su odmah nakon rata bili u rukama nacionalnih stranaka”, smatra Bešlagić.

Čini mu se i da Tuzla polako gubi onu prednost u kojoj je bila poštena građanska opcija.

“Sve je podijeljeno po strankama. Na nivou mjesnih zajednica je izgubljen kontakt koji smo imali, a osnovna stvar u demokratskom društvu koje teži EU je da je mjesna zajednica ta koja se mora pitati u određenim projektima koji se rade na tom području. Postali smo grad u kojem aktuelno rukovodstvo polazi od toga da je Tuzla postojala do rata i poslije njega kada su oni došli”, dodaje on.

Drago mu je što je Tuzla konačno dobila status grada, ali ga rastužuje činjenica da je u tom periodu izgubila tapiju gradskih institucija.

“Izgubili smo biblioteku jer je u interesu da se ona finansijski ne izdržava te je 51 posto predata kantonalnom nivou. Izgubili smo i pozorište, a sada i Međunarodnu galeriju portreta koja je ušla u Centar za kulturu. Mi smo imali dvije ovakve galerije u Londonu i Tuzli, a sada je ostala samo ona u Londonu. Nemam ništa protiv domova za kulturu, ali naša galerija sada se poistovjećuje s centrima za kulturu u manjim sredinama. Tuzla se mora pamtiti po vrijednostima koje su, između ostalog, i u kulturi. Ne mogu samo panonska jezera i spomenici biti mjesta po kojima se pamti Tuzla”, smatra Bešlagić.

On ne negira uspjehe i rezultate koji su postignuti nakon njegovog odlaska s načelničke pozicije, ali smatra da se mnoge stvari moraju promijeniti.

“Imate situaciju da južna saobraćajnica još nije uređena, godinama nije riješeno pitanje satova na Korzu, na kojima tri pokazuju jedno vrijeme, a četvrti drugo, potom da 30 posto ulične rasvjete nije u funkciji i tako dalje. Ovako se ne može govoriti da se mi brinemo o gradu, kad nije tako. Mi se brinemo o političkim stvarima. Ako neko ima želju da ide na državni nivo, neka ide, imaju sada izbori, ali grad mora imati svoj duh. Moramo se vratiti tim zadacima i odgovorima, kako grad dovesti na nivo da građani budu zadovoljni. Kada su oni zadovoljni, vjerujte da će i drugi doći da vide kako je to ovdje te da pokušaju preslikati model funkcionisanja”, navodi Bešlagić.

Smatra i da današnjim Tuzlacima nedostaje konatakt vlasti s građanima.

“Mi u ratu da nismo imali odnos mjesnih zajednica s vlašću, taj korektan odnos, ne znam da li bismo uopće mogli izdržati taj period. Gubimo korak koji smo imali i sve više se približavamo onima koji su bili daleko iza nas 1995. godine”, kaže Bešlagić.

Kardinalne greške ljevice

Kroz naš razgovor odmičemo se od Tuzle te se dotičemo ljevice u BiH za koju Bešlagić kaže da je sama sebi kreirala položaj u kojem se danas nalazi.

“Ljevica, odnosno SDP je napravio najveću grešku kada je nakon izbora, rekavši da je pobijedio, a to je bilo relativno, ušao u koaliciju s nacionalnim strankama i u tome je faktički izvršio negiranje svega onoga za što se sve vrijeme borio. Da problem bude veći, nakon jedne napravljene greške, vi izlazite iz te koalicije, a ulazite u druge koje su sasvim neprimjerene i onda se dešava to što se dešava. Imate 2014. godinu koja faktički SDP dovodi u situaciju u kojoj sam pomislio da se radi o stranci u ilegali”, podsjeća Bešlagić.

Foto: Darko Zabuš/Klix.ba

Foto: Darko Zabuš/Klix.ba

Sve ovo naš sagovornik smatra greškama koje su ljevicu dovele u poziciju da se danas mora dokazivati kao da je u svojim počecima.

“Protiv dokazivanja nemam ništa, ali je pitanje da li je to moguće raditi s ljudima koji su sada na funkcijama. Objektivno, o ljevici se više ne može govoriti. Kada uzmete aferime ljevice i desnice dolazimo do toga da imamo iste principe, odnosno da uzmemo vlast i pare. Kad uzmete način kako smo mi, odnosno kako je SDP postavljao ljude na određene funkcije, vidjet ćete da su oni u pravu. Danas više ne možete govoriti ljevica, jer šta je ljevica, a šta desnica?”, dodaje on.

Smatra da se danas može više govoriti o građanskom forumu, odnosno platformi koju bi činile stranke s građanskom orijentacijom.

“Prvi iskorak u objedinjavanju ljevice je bio kada su se UBSD i SDP ujedinili, ali iza toga nastaje jedno stanje u kojem je ta ideja UBSD-a pomjerana na jednu stranu. Možda tu i ja snosim dio odgovornosti, skupa sa svima onima koji su ušli u takvo nešto. Nismo bili istrajniji i više angažovaniji u kritiziranju određenih pojava koje su se javljale. Najava da će se objediniti će, ja mislim, dati veoma spor proces koji neće polučiti rezultate kakve svi građani očekuju”, smatra sagovornik portala Klix.ba.

Govoreći o aktuelnoj saradnji koju imaju SDP i DF, Bešlagić je kazao da čelnici ovih dviju stranaka mnogo pričaju, a vrlo malo rade na funkcionalnosti platforme.

“Mnogo mi je simpatična jedna izjava koju je Nermin Nikšić dao: ‘SDP vam je kao babuška, koju kad otvorite iz nje iskoči DF, kad otvorite DF iskoči GS, kad se otvorio SDP iz njega je iskočio SDU i jedna stranka koju je vodio Sead Avdić’. I mi sada očekujemo da se ujedine oni koji su u datim trenucima bili glavni elementi koji su SDP doveli na nižu granu. Nemam ništa protiv ujedinjenja, ali mislim da u ovom trenutku ujedinjenje na način ‘hajde da se saberemo’ ne ide. Stalno govorim da bi te građanske opcije, odnosno te lijeve strane morale napraviti neki program koji ne mora 100 posto biti zajednički, ali neka bude 50 posto. Potom izaći s jasnim stavom kako bi se išlo na izbore na bilo kojem nivou i onda iz toga nakon izbora ulaziti u eventualno ujedinjavanje”, savjetuje on.

Kada je riječ o sve evidentnijem odlasku mladih iz BiH, naš sagovornik ne osuđuje nikoga ko odlazi da bi preživio, ali suštinu rješavanja ovog problema vidi u stvaranju boljeg ambijenta za otvaranje novih radnih mjesta.

“U vrijeme rata sam govorio da odlazak nije tragedija, jer sam stava da mladi odu, nauče te se vrate u BiH. Ne osuđujem nikoga ko odlazi da bi preživio, ali je suština u tome da sistemi u BiH ne funkcionišu na tome da se ovdje otvaraju nova radna mjesta, odnosno uslovi za povratak mladih. Izuzetno sam sretan kad vidim da se neka mlada osoba vratila i ovdje pokrenula biznis”, kaže Bešlagić.

S druge strane, duboko se nadam da će u BiH doći promjene koje će dovesti do toga da se ovdje otvara što više radnih mjesta i da se tim mladima koji su sada u inozemstvu omogući ambijent za pokretanje biznisa u rodnoj državi.

Ne vraća se politici

Iako se od politike naš 75-godišnji sagovornik nije umorio, kategorično tvrdi da joj se neće vratiti.

“Imao sam ponuda te da sam želio mogao sam se vratiti. U SDP-u su me pitali da li želim biti gradonačelnik, a moj odgovor je glasio: ‘Bože sačuvaj’. Kada završite jedan posao, ne treba se nikada vraćati, ali nemojte izbjegavati da date svoje sugestije ako neko traži vaše mišljenje. Nažalost, moram reći da je tu veliki problem ovih koji dođu na vlast jer smatraju da sve znaju i da faktički od njih sve počinje. Ni to ne bi bio problem da oko sebe okupe saradnike koji će im dati savjete. Oni izaberu saradnike koji ih slušaju i onda dobijete sistem jednog čovjeka. Dobijate sistem u kojem je taj čovjek bog, a svi ostali robovi. Mislim da je to velika greška”, kaže Bešlagić.

Mladim političarima poručuje da se aktivno uključe u politiku te da je stave u funkciju društva, a ne da je koriste za svoju ličnu promociju.

“Lako je kritikovati, ali valja malo zasukati rukave i politički se angažovati. Ako politiku koristite za svoju ličnu promociju, onda nemojte tražiti nikakvu političku stranku, nego brzo idite u neku stranku koja je danas u vlasti i pokušajte da prodrete do vrha. Tu će vam biti i početak i kraj”, kaže na kraju našeg razgovora Bešlagić koji penzionerske dane uglavnom provodi na vikendici u Srebreniku gdje obrađuje zemlju, što ga posebno ispunjava.